Trešnja

Biraj plodove čvrste, sjajne kožice i zelene, svježe peteljke; izbjegni smežurane trešnje i one s mekanim ili napuknutim mjestima. Tamnija boja često znači zreliji i slađi plod, ali ovisi o sorti.

Trešnje operi pod hladnom vodom neposredno prije jela i nježno ih osuši. Košticu najbrže izvadiš namjenskim izvlakačem; može poslužiti i slamka kojom je potisneš kroz plod, iznad zdjele.

Neoprane trešnje čuvaj u hladnjaku, u prozračnoj posudi, i ukloni sve napuknute ili pljesnive plodove. Operi ih tek prije jela jer vlaga ubrzava kvarenje; za zamrzavanje ih operi, osuši, izvadi koštice i rasporedi u jednom sloju.

Za pitu ili clafoutis trešnje bez koštica obično se peku oko 35–45 minuta na 180 °C, dok se nadjev ne stisne, a površina lagano ne porumeni. Ako su vrlo sočne, prije pečenja ih ocijedi ili pospi s malo škrobnog brašna kako nadjev ne bi bio vodenast.

Svježe trešnje odlično idu uz jogurt, zobenu kašu, čokoladu, bademe i mekane sireve. Od poznatih slastica često se koriste u clafoutisu, pitu od trešanja i kompotu; za pečenje ih najprije izvadi iz koštica.

Nisu: trešnje su najčešće slatke i jedu se svježe, a višnje su kiselije i često se kuhaju u kompotima, džemovima i nadjevima. Višnje imaju 69 kcal na 100 g, a trešnje 63 kcal.

Meso trešnje nije otrovno za pse, ali koštica, peteljka i listovi mogu biti opasni, a koštica može izazvati gušenje ili začepljenje. Najsigurnije je psu ne nuditi trešnje; ako ih ipak daješ, ukloni košticu, peteljku i list.