Krumpir

Za prilog uzmi oko 200–250 g sirovog krumpira po osobi, otprilike dva srednja krumpira. Za pire računaj malo više jer ga je lako pojesti.

Ne moraš: dobro ga izribaj i kuhaj s korom ako je mladi ili je kora tanka i neoštećena. Oguli ga nakon kuhanja za lakše guljenje, a za pire ga je obično najbolje oguliti prije kuhanja.

Stavi cijele ili podjednako narezane komade u hladnu, posoljenu vodu, pa ih kuhaj lagano 15–25 minuta, ovisno o veličini. Gotovi su kad vrh noža lako ulazi, ali ih izvadi odmah kako se ne bi raskuhali.

Nareži ga na jednake komade, prokuhaj 8–10 minuta pa ga ocijedi i protresi u loncu da se površina nahrapavi. Rasporedi ga u jednom sloju s malo ulja i peci na 220 °C oko 35–45 minuta, okrećući jednom.

Krumpirići su najčešće komadi krumpira prženi u ulju, pa su mnogo masniji: imaju 23,4 g masti na 100 g, dok krumpir ima 6,8 g. Za hrskaviju, manje masnu inačicu nareži krumpir na štapiće i ispeci ga u pećnici.

Krumpir-salata je kuhani, ohlađeni krumpir začinjen sastojcima poput luka, octa i ulja; u nekim se inačicama dodaje majoneza. Krumpir ima 79 kcal na 100 g, a krumpir-salata 108 kcal, ponajviše zbog preljeva.

Drži ga na tamnome, suhom i prozračnom mjestu, u papirnatoj vreći ili otvorenoj kutiji, dalje od sunca i izvora topline. Ne spremaj ga uz luk, jer se oboje može brže kvariti; proklijale dijelove i zelene dijelove odreži obilno.

Nemoj jesti sirov krumpir: škrob je teško probavljiv, a zelen ili proklijao krumpir može sadržavati više prirodnih glikoalkaloida. Oguli i odreži zelene ili proklijale dijelove, a krumpir s mnogo zelenila ili jakim gorkim okusom baci.