Karamela

Ravnomjerno pospi šećer po suhoj tavi sa svijetlim dnom i zagrijavaj na srednjoj vatri, bez miješanja, dok se rubovi ne otope; zatim zavrti tavom. Kad poprimi jantarnu boju, odmah makni s vatre jer se karamel brzo prepeče.

Dok se šećer topi, nemoj ga miješati žlicom: kristali sa stijenki mogu potaknuti ponovno stvaranje kristala. Po potrebi ih ukloni kistom umočenim u vodu, a za glatki umak pažljivo dodaj zagrijano vrhnje u gotov karamel.

U gotov, još topao karamel umiješaj komadiće maslaca i zagrijano vrhnje, pa dodaj prstohvat krupne soli. Vrhnje ulijevaj polako jer će smjesa snažno zapjeniti.

Tvrdi karamel čuvaj u potpuno suhoj, hermetički zatvorenoj posudi, dalje od vlage koja ga lijepi i omekšava. Karamelni umak stavi u zatvorenu posudu u hladnjak i prije posluživanja zagrij lagano, uz miješanje.

Karamelni umak prelij preko sladoleda, palačinki ili pečenih jabuka, a stvrdnuti karamel upotrijebi za ukrašavanje torti i krema. Karamel je i osnova za krem-karamel i crème brûlée, gdje se na vrhu kreme pravi tanka hrskava karamela.

Da. Dodaj malo vode ili vrhnja i zagrijavaj polako na laganoj vatri uz miješanje; pazi jer se komadi stvrdnutog karamela mogu dugo otapati.

Karamel je rastopljeni i posmeđeni šećer, dok su karamel bomboni gotov slatkiš koji često sadrži mliječne sastojke i masnoću. Karamel bomboni imaju 0,4 g proteina na 100 g, a karamel 0,4 g.

Klasični karamel nastaje zagrijavanjem šećera; zaslađivači se ne tope i ne posmeđuju svi na isti način. Zamjenski proizvodi zato često daju drukčiji okus i teksturu, a nisu izravna zamjena u receptu.