Gorgonzola

Izvadi je iz hladnjaka otprilike pola sata prije posluživanja: na sobnoj temperaturi plavi žilasti sir ima puniji miris i mekšu teksturu. Posluži je uz kruh, kruške, smokve ili orahe.

Natrgaj Gorgonzolu i otopi je na laganoj vatri u vrhnju za kuhanje, miješajući dok umak ne postane gladak; nemoj ga pustiti da snažno vrije jer se može razdvojiti. Umiješaj ga u vruću tjesteninu, a po potrebi dodaj malo vode od kuhanja.

Može, ali nakon odmrzavanja često postane mrvičasta, pa je najbolje zamrznuti je u manjim komadima za kuhanje. Dobro je zamotaj, odmrzni preko noći u hladnjaku i upotrijebi u umaku ili rižotu.

Osim umaka za tjesteninu, Gorgonzola se često stavlja u rižoto, na pizzu i u punjene njoke. Dobro se slaže s orasima i kruškom, primjerice u salati ili na brusketama.

Za sličan plavi okus upotrijebi drugi plavi sir; blaži plavi sir daje nježniji rezultat, a intenzivniji izraženiji. Ako ne želiš plijesni ni oštar okus, taleggio ili robiola mogu dati kremastost, ali okus jela bit će drukčiji.

Da, Gorgonzola ima prepoznatljive plave žilice i izraženiji, pikantniji okus, dok je taleggio blaži i kremast, s mirisnom koricom. Na 100 g Gorgonzola ima 19 g proteina, a taleggio 19 g.

Nastaju djelovanjem plijesni Penicillium, koja tijekom zrenja stvara plavo-zelene žilice. Sir se probada kako bi zrak dospio u unutrašnjost i omogućio razvoj tih žilica.

Zamotaj je u papir za sir ili papir za pečenje, pa spremi u zatvorenu posudu u hladnjaku kako se ne bi isušila i kako njezin miris ne bi prelazio na drugu hranu. Odreži samo količinu koju ćeš poslužiti, a ostatak što prije vrati na hladno.