Crno vino

Dobro zatvori bocu i drži je u hladnjaku, čak i ako vino inače poslužuješ na sobnoj temperaturi. Popij ga unutar nekoliko dana; prije posluživanja ostavi ga kratko na sobnoj temperaturi.

Lagano crno vino poslužuj malo rashlađeno, oko 12–14 °C, a punije oko 16–18 °C. Previše topline pojačava dojam alkohola, zato bocu nemoj držati uz radijator.

Lagano crno vino dobro prati pizzu, tjesteninu s umakom od rajčice i pečenu piletinu. Punije crno vino posluži uz jela od govedine, janjetine ili gljiva; vino upotrijebljeno u umaku možeš poslužiti i uz samo jelo.

Da. Dodaj ga u umak za pirjano meso ili gljive, pa kuhaj dok se tekućina ne reducira; nekoliko minuta kuhanja ne uklanja nužno sav alkohol. Za kuhanje upotrijebi vino koje bi i popio, ne vino koje je već izgubilo aromu.

U umaku za meso zamijeni ga jednakom količinom goveđeg ili povrtnog temeljca te dodaj malo vinskog octa ili limunova soka za kiselost. U slatkom receptu koristi sok od crnog grožđa, uz manje šećera nego što recept traži.

Crno vino fermentira u dodiru s kožicama tamnog grožđa dulje nego rosé, pa obično dobije tamniju boju i izraženije tanine. Rosé ima 64 kcal i 0,7 g ugljikohidrata na 100 g; crno vino ima 64 kcal i 0,2 g ugljikohidrata.

Zgnječeno tamno grožđe fermentira zajedno s kožicama, iz kojih vino dobiva boju i tanine. Nakon prešanja vino može odležavati u spremniku ili bačvi, a hrastova bačva može mu dati mirise poput vanilije i začina.