Časopis

Imaju li vlakna kalorije?

Vlakna su ugljikohidrati, ali tvoje ih tijelo ne iskorištava na isti način kao šećere i škrob. Evo kako vlakna pridonose kalorijama i kako ih evidentirati bez dvostrukog brojanja.

Kratak odgovor

Vlakna mogu dati kalorije, ali ne uvijek koliko i drugi ugljikohidrati. Dio vlakana prolazi kroz tijelo uglavnom nepromijenjen, dok dio razgrađuju mikrobi u crijevima. To znači da njihov energetski doprinos ovisi o vrsti vlakana i načinu na koji se probavljaju.

Proteini i probavljivi ugljikohidrati daju oko 4 kcal po gramu, a masti oko 9 kcal po gramu. Vlakna se ne uklapaju sasvim ni u jednu od tih vrijednosti jer se različite vrste vlakana ponašaju različito. Pri označavanju hrane može se koristiti standardni prosjek umjesto točnog mjerenja količine koju svaka osoba apsorbira.

  • Neka vlakna daju malu količinu iskoristive energije.
  • Neka vlakna daju vrlo malo energije.
  • Točna količina koja se apsorbira ovisi o vlaknima i osobi.
  • Kalorije navedene za neku namirnicu obično već uključuju i njezina vlakna.

Zašto različite vrste vlakana daju različite količine energije

Vlakna su zajednički naziv za nekoliko vrsta ugljikohidrata koji se opiru probavi u tankom crijevu. Netopiva vlakna obično prolaze kroz probavni sustav uglavnom nepromijenjena. Fermentabilna vlakna mogu razgraditi mikrobi u crijevima, pri čemu nastaju spojevi koje tijelo može iskoristiti za dobivanje određene količine energije.

Namirnice često sadržavaju mješavinu različitih vrsta vlakana, a ne samo jednu vrstu. Zato se samo na temelju izgleda ne može točno odrediti koliko kalorija iz vlakana sadrže zobene pahuljice, grah, povrće, voće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice. Ukupne kalorije temelje se na standardnim metodama koje uzimaju u obzir cijelu namirnicu.

  • Kruh od cjelovitih žitarica i smeđa riža sadržavaju mješavinu vlakana.
  • Grah i leća sadržavaju vlakna, kao i probavljive ugljikohidrate i proteine.
  • Voće i povrće sadržavaju vlakna, vodu i prirodne šećere.
  • Orašasti plodovi i sjemenke sadržavaju vlakna, kao i masti i proteine.

Kako se vlakna navode na britanskim deklaracijama hrane

Na britanskoj nutritivnoj deklaraciji vlakna se obično navode odvojeno od ugljikohidrata. Stavka za ugljikohidrate uglavnom obuhvaća probavljive ugljikohidrate, uključujući šećere i škrob, a ne pribraja vlakna toj vrijednosti. To se razlikuje od nekih sustava označavanja koji se upotrebljavaju drugdje, u kojima ukupna količina ugljikohidrata može uključivati i vlakna.

Energetska vrijednost navedena na pakiranju trebala bi obuhvaćati cijelu namirnicu, uključujući standardni energetski doprinos vlakana. Nemoj množiti grame vlakana s 4 kcal i dobiveni rezultat dodavati navedenim kalorijama. Time bi vlakna tretirao kao potpuno probavljive ugljikohidrate, a njihovu energiju mogao bi i dvaput uračunati.

  • Pri bilježenju zapakirane hrane koristi navedenu energetsku vrijednost.
  • Vlakna unesi zasebno ako aplikacija za praćenje prehrane ima posebno polje za njih.
  • Provjeri koristi li uvezeni unos britanski ili neki drugi format označavanja.
  • Nemoj dodavati kalorije iz vlakana povrh ukupne vrijednosti s deklaracije.

Što to znači za praćenje prehrane

Kod zapakirane hrane najjednostavnije je prepisati energetsku i nutritivnu vrijednost s deklaracije. Ako skeniraš proizvod ili ga tražiš u aplikaciji, usporedi unos s pakiranjem jer podaci u bazi mogu biti zastarjeli ili uneseni prema drugom sustavu označavanja. Vlakna treba evidentirati kao hranjivu tvar, a ne ručno pretvarati u dodatne kalorije.

Za osnovne namirnice poput jabuke, zobenih pahuljica ili kuhane leće koristi pouzdan unos u bazi koji odgovara namirnici i načinu njezine pripreme. Vrijednosti za sirovu i kuhanu namirnicu mogu se razlikovati jer kuhanje mijenja udio vode, a time i kalorije po gramu. Odaberi jedan dosljedan unos umjesto da prilagođavaš kalorije prema količini vlakana.

  • Odaberi točnu namirnicu i način pripreme.
  • Provjeri odnosi li se unos na sirovu ili kuhanu namirnicu.
  • Usporedi unose za zapakiranu hranu s aktualnom deklaracijom.
  • Nemoj oduzimati kalorije iz vlakana od navedene ukupne vrijednosti.
  • Nemoj dodavati kalorije iz vlakana ako su već uračunate.

Što je najvažnije

Vlakna nisu uvijek potpuno bez kalorija, ali nisu ni isto što i šećer ili škrob. Različite vrste vlakana daju različite količine iskoristive energije, a razlikuje se i probava među pojedincima. Zato se na deklaracijama i u bazama podataka o hrani koriste standardni izračuni, a ne osobna formula za vlakna.

Pri praćenju prehrane koristi ukupnu kalorijsku vrijednost navedenu za namirnicu, a vlakna zabilježi u zasebnom polju. Vlakna promatraj kao korisnu informaciju o sastavu obroka, a ne kao vrijednost koju treba dodati ukupnim kalorijama ili oduzeti od njih. Dosljedni unosi važniji su od pokušaja da izračunaš točnu količinu energije koju apsorbiraš iz svakog grama vlakana.

  • Koristi ukupne kalorije koje su već navedene.
  • Vlakna prati zasebno kad su ti ti podaci dostupni.
  • Dosljedno koristi iste odabire iz baze podataka.
  • Nemoj svaki gram vlakana tretirati kao 4 kcal.

Također u časopisu