Baklava

Baklavu izreži prije pečenja, dok su kore još mekane: oštrim nožem zareži rombove ili kvadrate sve do donjeg sloja. Nakon pečenja i prelijevanja sirupom rezove po potrebi produbi istim nožem.

Svaku koru tanko premaži rastopljenim maslacem i pazi da rubovi ne ostanu suhi. Peci na 170–180 °C dok površina i rubovi ne postanu ravnomjerno zlatni; vruću baklavu prelij hladnim sirupom ili ohlađenu vrućim.

Najlakše je vruću baklavu preliti potpuno ohlađenim sirupom, pa ga ostaviti da se upije nekoliko sati. Sirup kuhaj kratko, samo dok se šećer ne otopi i tekućina blago zgusne; ako su i kolač i sirup vrući, baklava se može raskvasiti.

Čuvaj je poklopljenu na hladnom i suhom mjestu, a ne u hladnjaku, gdje kore mogu izgubiti hrskavost. Ako je kuhinja vrlo topla ili je baklava punjena kremom, spremi je u hladnjak; prije posluživanja ostavi je da dođe na sobnu temperaturu.

Baklava se često poslužuje uz tursku kavu ili jaki crni čaj, čije gorče note uravnotežuju slatki sirup. Dobro pristaje i uz nezaslađeni jogurt ili kuglicu sladoleda od vanilije.

Možeš je zamrznuti u dobro zatvorenoj posudi, najbolje u pojedinačnim komadima odvojenima papirom za pečenje. Otopi je preko noći u hladnjaku, zatim je kratko zagrij u pećnici na niskoj temperaturi kako bi kore opet bile hrskavije.

Uobičajena baklava radi se od tankih pšeničnih kora, a nadjev često sadrži orahe, pistacije ili bademe. Sastav se razlikuje među receptima, pa kod alergije nemoj pretpostavljati da je baklava bez određenog sastojka.

Baklava je vrlo slatka jer se kore i nadjev prelijevaju šećernim sirupom ili medom; u porciji od 100 g ima 38 g šećera. Manji komad često je dovoljan kao desert nakon obroka.