Pesto

Zgnječi češnjak s prstohvatom soli, dodaj pinjole pa listove bosiljka, a zatim umiješaj naribani parmezan i maslinovo ulje. U mužaru će pesto biti rustikalniji; u sjeckalici radi kratkim pulsovima kako se bosiljak ne bi zagrijao i potamnio.

Počni s jednom do dvije žlice po porciji. Pesto razrijedi s malo vode u kojoj se kuhala tjestenina pa ga umiješaj u ocijeđenu tjesteninu izvan vatre.

Ne treba: dugim zagrijavanjem bosiljak gubi svjež miris, a sir se može zgrudati. Umiješaj pesto u vruću tjesteninu nakon što je makneš s vatre i dodaj malo vode od kuhanja.

Drži ga dobro zatvorenog u hladnjaku i uzmi čistom žlicom. Poravnaj površinu i prekrij je tankim slojem maslinova ulja; potroši ga u roku od nekoliko dana.

Može. Raspodijeli ga u male porcije, primjerice u kalup za led, zamrzni pa kockice prebaci u zatvorenu vrećicu; odmrzni samo količinu koju ćeš upotrijebiti.

Umjesto pinjola upotrijebi orahe, bademe ili sjemenke suncokreta; kratko ih tostiraj na suhoj tavi da pojačaš okus. Za verziju bez orašastih plodova prikladne su sjemenke suncokreta.

Najpoznatiji je uz tjesteninu, a dobro ide i u sendviče, na pečeno povrće ili kao dodatak juhi minestrone. U Liguriji se pesto alla genovese tradicionalno poslužuje uz tjesteninu trofie ili trenette.

Klasični pesto alla genovese obično sadrži pinjole i tvrdi sir od mlijeka, pa nije prikladan za osobe koje izbjegavaju te sastojke. Recepti se razlikuju: provjeri sastojke konkretnog pesta, a za domaću verziju izostavi ono što ne želiš dodati.