Časopis

Kako da ti popodnevni međuobrok odgovara

Popodnevni međuobrok može premostiti razmak između ručka i večere, ali korisno je znati što želiš njime postići. Ovaj vodič obuhvaća vrijeme, zasitne kombinacije, praćenje porcija i točno bilježenje.

Odluči čemu služi međuobrok

Međuobrok može imati različitu svrhu, ovisno o danu. Možda si stvarno gladan, treba ti nešto prije aktivnog puta kući ili samo želiš ugodnu pauzu. Kad znaš razlog, lakše ćeš odabrati hranu koja odgovara trenutku umjesto da pojedeš ono što ti je najbliže.

Zastani prije odabira i obrati pažnju na to kako se osjećaš. Razmisli o tome kad si zadnji put jeo, kad će vjerojatno biti večera i je li ručak bio zasitan. Ne postoji ispravna veličina ni vrijeme za međuobrok jer oboje ovise o tvom apetitu, rutini i planovima.

  • Ako si umjereno gladan, odaberi međuobrok s proteinima i vlaknima
  • Prije kretanja odaberi nešto lagano i lako probavljivo
  • Ako do večere ima još dugo, neka međuobrok bude konkretniji
  • Za kratku pauzu odaberi nešto u čemu možeš sjedeći uživati

Složi zasitan međuobrok

Dobar početak je kombinirati dvije vrste hrane umjesto oslanjanja na jednu malu namirnicu. Voće ili cjelovite žitarice mogu osigurati ugljikohidrate i vlakna, a jogurt, sir, jaja, orašasti plodovi, sjemenke ili grah mogu dodati proteine ili masti. Kombinacija je često zasitnija nego svaka namirnica zasebno.

Ne moraš se svakog poslijepodneva držati zadane formule. Lakši međuobrok može ti odgovarati kad večeraš ranije, a veći kad je razmak dulji ili si aktivniji. Vodi se evidencijom hrane i svojim apetitom kako bi otkrio koje ti kombinacije odgovaraju.

  • Kriške jabuke s maslacem od kikirikija
  • Obični jogurt s bobičastim voćem i sjemenkama
  • Integralni tost sa svježim sirom i rajčicom
  • Štapići mrkve i krastavca s humusom
  • Kuhano jaje s voćem

Neka porcije budu vidljive

Međuobroke može biti teže pratiti ako jedeš izravno iz velikog pakiranja ili grickaš dok radiš. Kad hranu staviš na tanjur ili u zdjelicu, lakše ćeš vidjeti količinu. Tako ćeš jasnije odrediti početak i kraj međuobroka.

Pakirana hrana može sadržavati više od jedne navedene porcije, zato prije bilježenja provjeri na što se podaci na deklaraciji odnose. Za hranu bez deklaracije koristi metodu određivanja porcija koju već primjenjuješ za obroke, primjerice vaganje, kuhinjske mjere ili uobičajenu spremljenu porciju. Preciznost je korisna, ali dosljednost je važnija od nastojanja da svaki unos bude savršen.

  • Stavi čips ili krekere u zdjelicu umjesto da ih jedeš iz pakiranja
  • Izmjeri namaze, umake za umakanje i preljeve kad je njihovu količinu lako podcijeniti
  • Bilježi dodatke i priloge, kao i glavnu namirnicu
  • Spremi u svoj alat za praćenje uobičajenu kombinaciju međuobroka kako bi je brže unio

Isplaniraj zahtjevniji dio poslijepodneva

Popodnevni odabiri često ovise o praktičnosti. Ako čekaš dok ne postaneš jako gladan, najbrža dostupna opcija može postati zadani izbor. Malo pripreme može ti pružiti mogućnost izbora, a da planiranje međuobroka ne postane velik zadatak.

Drži prikladne namirnice ondje gdje obično provodiš poslijepodne ili ih spakiraj dok pripremaš ručak. Svježa hrana nije jedina opcija, a praktične namirnice iz smočnice mogu dobro doći kad se planovi promijene. Odaberi ono što ti se stvarno sviđa jer neprivlačan unaprijed isplaniran međuobrok vjerojatno te neće zadovoljiti.

  • Drži voće na vidljivom i lako dostupnom mjestu
  • Pripremi porcije orašastih plodova ili suhog voća prije napornog dana
  • Čuvaj zobene krekere ili integralne krekere na praktičnom mjestu
  • Nareži povrće dok pripremaš neki drugi obrok
  • Ponesi jednostavan međuobrok ako ti je raspored za poslijepodne neizvjestan

Uoči obrasce u evidenciji hrane

Tvoj alat za praćenje može pokazati više od samog sadržaja međuobroka. Obrati pažnju na vrijeme kad jedeš, što je bilo za ručak, koliko si bio gladan i je li ti međuobrok pomogao da ugodno dočekaš večeru. Nakon nekoliko uobičajenih dana obrasci bi mogli postati jasniji.

Ako ubrzo nakon ručka redovito ogladniš, razmisli treba li ručak biti konkretniji, umjesto da stalno dodaješ međuobroke. Ako ti veći popodnevni međuobrok smanji apetit za večeru, isprobaj manju porciju ili ga pojedi ranije. Te promjene isprobavaj kao male pokuse jer prava ravnoteža ovisi o tvom danu.

  • Zabilježi koliko si gladan prije i nakon međuobroka
  • Usporedi dane kad jedeš u žurbi s danima kad jedeš sjedeći
  • Provjeri drže li te neke kombinacije dulje sitim
  • Pogledaj koliki je razmak između ručka, međuobroka i večere
  • Mijenjaj samo jednu stvar kako bi lakše uočio rezultat

U plan uključi i uživanje

Popodnevni međuobrok ne moraš birati samo zbog nutritivne vrijednosti. Keks, kolač ili čokolada mogu se uklopiti u evidenciju hrane jednako kao voće, jogurt ili tost. Praćenje je najkorisnije kad bilježiš ono što stvarno jedeš, bez označavanja hrane kao dobre ili loše.

Ako želiš omiljenu namirnicu, odluči bi li u njoj uživao samoj ili uz nešto zasitnije. Ako možeš, sjedni i obrati pažnju na okus umjesto da jedeš rastreseno. Veća je vjerojatnost da će međuobrok koji želiš i u kojem zaista uživaš djelovati kao prava pauza.

  • Ako želiš zasitniji međuobrok, kombiniraj keks s jogurtom ili voćem
  • Stavi odabranu porciju na tanjur prije nego što spremiš pakiranje
  • U evidenciju uključi pića i dodatke poput mlijeka ili šećera
  • Odaberi hranu koju želiš umjesto nekoliko zamjenskih opcija

Također u časopisu